"Najam ili prodaja software-a i hardwarea za arhiviranje, prikladnih za bilo koju tvrtku ili obrt koji cijeni stil,
čistoću i kvalitetu softwarea. Software za arhiviranje je izrađen u VFP i C# programskim jezicima, sa ASP.NET okvirom za web aplikacije.
Hardwer ( stolna računala, laptopi, monitori, printeri i ostale komponente ) potreban za sustav arhiviranja, ima garanciju od godine dana.
Na Vaš zahtjev ažuriramo postojeće stanje Back office-a i Arhive, te nudimo dnevnu podršku."
Zakon propisuje arhiviranje dokumenata:
"Premda smo jaki zagovornici "ureda bez papira", radnog okružja u kojem je korištenje papira eliminirano ili uvelike smanjeno, svjesni smo da je
potpuno ukidanje papira nemoguće zbog zakonskih odredbi."
"U tradicionalnom uredu, svi dokumenti čuvaju se u raznim oblicima, dok su većinom sortirani u označenim registratorima. Ovaj oblik čuvanja
zahtjeva održavanje, odgovarajuću opremu i prostor (također zakonom propisano)."
Uz analizu dnevnih izvještaja sa našim softwareom imat ćete slijedeće mogućnosti:
Početak stvaranja ureda bez papira je digitalizacija svih dokumenata, odnosno, pretvaranje svih dokumenata u digitalni format. Primjer toga je
skeniranje ulazne pošte koja se tada u digitalnom formatu šalje osobi koja treba primiti tu poštu.
U "uredu bez papira" sve što je potrebno je računalo i mjesto za pohranu podataka (na računalu ili serveru, dijeljenoj pohrani za sve zaposlenike)
a dokumenti su digitalizirani i pretraživi. Koristi su brojne, od uštede novca i prostora, poboljšanja produktivnosti, ubrzanog dijeljenja informacija,
povećane sigurnosti, pa i osjetljivosti prema okolišu (manje papira).
Ipak – dokumente moramo čuvati u fizičkom obliku, ponajprije radi stalne nadogradnje usluge prema promjenama zakona i drugih unapređenja.
Arhiv kako ga propisuje zakon
U Hrvatskoj, Zakon o arhivskom gradivu i arhivima jasno tvrdi:
...stvaratelji i imatelji arhivskog gradiva dužni su savjesno čuvati arhivsko gradivo u sređenom stanju koje će osiguravati njegovu dostupnost
i korištenje...
Isti zakon propisuje arhivsko gradivo kao:
...zapisi ili dokumenti nastali djelovanjem pravnih ili fizičkih osoba u obavljanju njihove djelatnosti...
Ti zapisi ili dokumenti su svi zapisi ili dokumenti bez obzira na mjesto i vrijeme nastanka, kao i oblik i nosač na kojem su sačuvani:
- Spisi
- Isprave
- Javnobilježničke isprave
- Pomoćne uredske i poslovne knjige
- Kartoteke
- Karte
- Nacrti
- Crteži
- Plakati
- Tiskovnice
- Slikopisi
- Pokretne slike
- Zvučni zapisi
- Mikrooblici
- Strojnočitljivi zapisi
- Datoteke
- Programi
- Pomagala za korištenje programa
Ukratko – zakon propisuje da morate čuvati svaki zapis ili dokument, ne samo "papirnate" dokumente, u arhivu.
Ako pogledate i Opći popis gradiva s rokovima čuvanja vidjet ćete i jako detaljan opis zapisa ili dokumenata koji se trebaju čuvati uz njihovo
odgovarajuće vrijeme čuvanja. Primjerice, tako se moraju čuvati:
- Dokumentacija o planiranim i ostvarenim prihodima
- Interne odluke i rješenja
- Zapisi o organizaciji i klasifikaciji dokumentacije
- Zapisi o putnim nalozima i drugim dokumentima vezanih uz obračun putnih troškova
Kako morate čuvati svaki zapis ili dokument?
Ranije smo spomenuli da se arhivsko gradivo mora čuvati "u sređenom stanju koje će osiguravati njegovu dostupnost i korištenje".
Što to konkretno znači?
Svaka organizacija (stvaratelj i imatelj arhivskog gradiva) mora na ispravan način čuvati svoje arhivsko gradivo dok mu ne istekne vrijeme čuvanja –
onda ga može uništiti. Zbog toga, primjerice, vlasnik restorana i multinacionalna korporacija na sličan način moraju zaštititi sve poslovne izvještaje.
Oni koji imaju manje arhivskog gradiva (vlasnik restorana) to mogu raditi u zaštićenom sefu u uredu, dok multinacionalna korporacija ipak mora arhivirati
gradivo na napredniji način (zbog količine gradiva). Preciznije podatke kako osnovati arhiv možete pročitati u zakonu o arhivskom gradivu i arhivama.
Često organizacije s više arhivskog gradiva imaju velike prostorije u kojima se čuvaju svi zapisi ili dokumenti. U primjeru jednog našeg korisnika radi se
o tvorničkim halama koje sadržavaju jako velike količine papira.
Ti papiri stoje u halama dok bilo kojem arhivskom gradivu ne istekne zakonsko vrijeme čuvanja, kao što smo ranije napomenuli. Tada se taj zapis ili dokument
može uništiti. Kako pratite da se neko arhivsko gradivo mora uništiti a da ne morate ručno "kopati" po svim dokumentima?
Elektronički ured i arhiviranje
Ideja elektroničkog ureda je da je svaki dokument pretraživ i dostupan u elektroničkom obliku. Zbog trenutnih zakona u Hrvatskoj i EU (a i zemljama regije),
najčešće ipak svaki dokument imate:
- u elektroničkom obliku
- u fizičkom obliku (arhiv)
Na taj način svaki dokument koji vam ne treba u fizičkom obliku možete gledati i uređivati na računalu, a uvijek imate i dostupan fizički u arhivi.
U "Arhiva" sustavu za elektronički ured, OfficePoint, svi zapisi ili dokumenti su lako dostupni za rad ili pretraživanje. Uz svaki zapis ili dokument
je vrlo lako definirati da je arhiviran, kada može biti uništen (tj. kada istječe vrijeme čuvanja) i gdje ga se može pronaći, odnosno, možete doći
do podatka i na kojoj se polici nalazi.
Neke od brojnih mogućnosti su:
1. Pretraga skeniranih dokumenata
Na jednom ekranu vidite sve zapise ili dokumente prema kriterijima koje odaberete. Primjerice, možete pretražiti sve arhivirane dokumente kojima rok čuvanja
istječe za nekoliko dana.
2. Pregled vremena očuvanja
Recimo da je određeni dokument fizički arhiviran, a osoba koja je arhivirala dokument unijela je za taj dokument da je u "fazi arhiviranja". U OfficePointu
vidite do kojeg datuma morate čuvati taj dokument i lako ga dohvaćate na računalo ako vam je potreban. Ne morate ići u fizičku arhivu i tražiti baš taj
dokument. Ako ipak trebate original, uz samo jedan klik možete odmah saznati gdje je taj fizički zapis ili dokument pohranjen u arhivi.
3. Definiranje tipa spremnika
Prije samog arhiviranja moguće je i definirati razne vrste spremnika, poput određene prostorije u kojoj se arhivsko gradivo čuva, a onda i registrator u
kojem se zbilja nalazi to arhivsko gradivo. Definiraju se čak i fizičke dimenzije spremnika. Ono što je posebno korisno je da ovdje možete stvarati i
jedinstvene 'naljepnice' koje lijepite na registratore, tako da za jedan registrator možete definirati:
- Godina u kojoj su nastali dokumenti
- Partner čiji su dokumenti u registratoru
- Organizacijsku jedinicu čiji su dokumenti u registratoru (nabava, ljudski resursi…)
4. Hijerarhijski prikaz registratora
Zatim definiramo i gdje se točno nalazi određeni spremnik, primjerice, u kojoj se prostoriji nalazi registrator. Na ovaj način imamo potpuno zatvoren krug,
odnosno, fizički dokument spremljen na odgovarajuće mjesto (za koje precizno znamo gdje je) te lako pretraživ i dostupan za dohvaćanje elektroničkim putem.
Jedino što preostaje je da dokumentu istekne vrijeme čuvanja, a onda ga uništavamo (premda može ostati u ovoj elektroničkoj bazi podataka).
Stoga, premda i radite s puno papira koji pohranjujete u arhiv, u svakom trenutku ste u potpunoj kontroli nad time gdje se točno nalazi dokument i što se
radilo na njemu. Trebate dokumentaciju o planiranim i ostvarenim prihodima od prije četiri godine i zapise o putnim nalozima od prije tri godine godine, a
ti dokumenti su u arhivi? Jednostavno pretražite Vašu bazu i naći ćete ih, a ako trebate original (dostaviti za natječaj itd.), lako znate gdje ga točno
možete naći.
Zaključak je: Elektronički pohranite dokumentaciju ali nemojte uništavati dokumente!
Ako želite biti konkurentni, trebate brojne prednosti koje donosi DMS, sustav za upravljanje dokumentima. Ranije smo govorili o prednosti korištenja
sustava za upravljanje dokumentima i objasnili smo zašto je važno uvesti DMS, a dio arhiviranja smatramo ključnim dijelom takve poslovne aplikacije.
Veliki iskorak donosi nam digitalizacija i stvaranje elektroničkog ureda u kojem svaki dokument imamo dostupan u elektroničkom formatu. Pojavom e-računa i
elektroničke arhive i uz kvalitetan sustav za upravljanje dokumentima radit ćete brže i kvalitetnije, zbirna izvješća Vam omogućavaju da sva izvješća
kreirate po vašoj potrebi, odnosno volji.
Software izradili (15. Siječnja, 2007.)
Silna želja da se ostvari takav projekat mi noćima nije dala da spavam pijem itd. Nek sam ja to zgotovio, počeo sam plašiti Milenka već, ..., kolika je to muka bila, a Milenko fin čovjek, neki.
Siniša je bio toliko nenormalan da ja nisam znao ni kud ni šta. Stalno me je napadao da ga nešto priupitam, a ja nisam imao pojma šta on hoće. Malo je pretjerivao dok smo ovu famoznu 'Kassu' radili..