Kuhanje je umjetnost, a pravi kuhar mora znati jelu dati dušu.
Ulica Martina Divalta, broj 4, u Osijeku muzej@okusa.hr
Od svih umjetnosti koje je čovječanstvo stvorilo mudraci s Istoka kažu da je kuhanje ona najviša. Kuhanje održava osnovne životne
funkcije, kako mentalne, tako i duševne i tjelesne. Kuhanje je ustvari sveobuhvatna umjetnost koja nam može donijeti zdravlje,
sreću, mir, a nažalost ako nije adekvatna i bolest.
Makrobiotika podrazumijeva cjelokupni način prehrane i selekciju namirnica prema makrobiotičkim načelima. Npr. ravnoteža namirnica
je izuzetno važna, a žitarice, mahunarke, povrće, orašasti plodovi, sjemenke i voće osiguravaju tu ravnotežu. Makrobiotika kao
filozofija teži tome da uravnoteži boje i okuse u obroku kao i da kombinira kraće i duže načine pripreme. Također, poželjno je
da prehrana bude u skladu s godišnjim dobom i promjenama u prirodi jer prema makrobiotičkim načelima određene namirnice i načini
pripreme hlade organizam, dok ga drugi griju. Ipak svaki je čovjek poseban i stoga je izuzetno važno načelo individualnog pristupa
koje uvažava zdravstveno stanje, razinu aktivnosti, starost i spol pojedinca.
Makrobiotički pristup zdravlju temelji se na tradicionalnoj filozofiji da je hrana najbolji lijek zajedno s radom, vježbom i
prirodnim načinom života. Hrana se priprema jednostavno i raznoliko. Raznolikost uključuje raznolike sastojke, ali i različite
načine pripreme i korištenje začina. Priprema namirnica zahtijeva posebnu pozornost od načina na koji peremo namirnice, kako
ih režemo pa do načina kako ih kuhamo. Makrobiotika u sebi sadrži i vegetarijanska načela, no istodobno ostavlja mogućnost da
sve populacije koje su podnebljem i načinom života upućene na prehranjivanje mesom i dalje to čine (npr. Eskimi i neka plemena).
Organsko-biološki uzgojene namirnice osnova su makrobiotičke prehrane, a preporuka je da se namirnice konzumiraju svježe kako
bismo maksimalno iskoristili njihovu vitalnu energiju i hranjive sastojke.